Predavači
Na Konferenciji će izlagati stručnjaci iz Hrvatske i susjednih zemalja s dugogodišnjim iskustvom kreiranja i provođenja preventivnih programa, terapije i stručnog savjetodavnog rada usmjerenog na osnaživanje pojedinca i obitelji.
Marijana Majdak, izv. prof. dr. sc.
Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada
Marijana Majdak rođena je 1970. godine, u Zagrebu, Republika Hrvatska. Diplomirala je na Studijskom centru socijalnog rada, Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1995. godine,. Magistrirala je 2004. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2009. godine je doktorirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekla akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja socijalne djelatnosti, znanstvene grane teorija socijalnog rada. Doktorirala je na temu „Stigmatizacija i slika o sebi maloljetnih delinkvenata“. Godine 2011. izabrana je u znanstveno nastavno zvanje docenta, u znanstvenom području društvenih znanosti, polje socijalne djelatnosti.
Od 1996. godine do danas završila je nekoliko dodatnih edukacija : iz Osnova dječje i adolescentne psihijatrije, Emocionalnog zlostavljanja i zanemarivanja, Applied Social Studies, Odnosne kompetentnosti , Gender Issues in Social Work, Aktivnog učenja i kritičkog mišljenja u visokoškolskoj nastavi Medijacije, Grupne supervizije u psihosocijalnom radu.
Nositeljica je kolegija Mladi u sukobu sa zakonom, Socijalni rad s počiniteljima kaznenih djela, Metode supervizije i Terenske prakse iz područja mladih društveno neprihvatljivog ponašanja. Sudjeluje na kolegijima Socijalni rad s mladima društveno neprihvatljivog ponašanja i Interpersonalna komunikacija.
Kao njeno područje znanstvenog i stručnog interesa može se izdvojiti socijalni rad s djecom i mladima društveno neprihvatljivog ponašanja, djecom i mladima u sukobu sa zakonom te počiniteljima kaznenih djela.
Linda Rajhvajn Bulat, doc. dr. sc.
Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada
Linda Rajhvajn Bulat rođena je 31. svibnja 1981. godine, u Zagrebu, Republika Hrvatska. Diplomirala je na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2004. godine, a 2011. godine završila je pri istom fakultetu doktorski studij psihologije, te stekla akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja psihologije, znanstvene grane socijalne psihologije. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, u znanstvenom području društvenih znanosti, polje socijalne djelatnosti izabrana je 2014. godine.
Od ožujka 2005. godine zaposlena je kao asistent, a od 2011. godine viši asistent, na Studijskom centru socijalnog rada, Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2013. – 2014. godine voditelj je istraživačkog tima iz Hrvatske za međunarodni projekt ''Uključenost djece u građanskim i kaznenim postupcima'', čiji je nositelj Agencija Europske unije za temeljna prava (European Union Agency for Fundamental Rights – FRA), a u Hrvatskoj ga provodi Hrvatski pravni centar. Projekti na kojima je, pod vodstvom prof. dr. sc. Marine Ajduković, ranije sudjelovala su ''Čimbenici rizika za razvoj internaliziranih i eksternaliziranih problema mladih iz perspektive adolescenata'', ''Višestruka viktimizacija u djetinjstvu, izloženost obitelji stresorima i rizici po psihosocijalnu prilagodbu adolescenata'' (2013.–2014.), koje je financiralo Sveučilište u Zagrebu, te ''Djeca, mladi, obitelji i socijalni razvoj Hrvatske'' (2007.–2013.) i ''Psihosocijalne potrebe djece u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima'' (2005.–2006.), koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Također, bila je i član ekspertnog tima za poboljšanje kvalitete nastave, kao dijela međunarodnog Tempus projekta ''Razvoj modela unapređivanja kvalitete na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu'' (2006.), te je od 2004. do 2005. godine bila vanjski suradnik na međunarodnom projektu CONNECT (''Components, organization, costs and outcomes of health care and community based interventions for people with postraumatic stress following war and conflict in the Balcans''), pri Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Nika Sušac, dr. sc.
Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada
Nika Sušac rođena je 3. rujna 1984. godine, u Zagrebu, Republika Hrvatska. Diplomirala je na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2009. godine, a 2018. godine završila je je doktorski studij pri istom fakultetu.
Od studenog 2009. do lipnja 2010. te od ožujka 2012. do veljače 2013. godine zaposlena je na radnom mjestu asistenta na Studijskom centru socijalnog rada, Pravnog fakulteta u Zagrebu, kao zamjena za porodni dopust. Od lipnja 2010. do ožujka 2012. zaposlena je kao asistent na FP7 projektu BECAN “Balkan Epidemiological Study of Child abuse and Neglect”, također na Studijskom centru socijalnog rada, Pravnog fakulteta u Zagrebu. Od travnja 2013. godine zaposlena je kao asistent na Studijskom centru socijalnog rada, Pravnog fakulteta u Zagrebu. Uz FP7 projekt BECAN, sudjelovala je u nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata. Od 2013. godine uključena je kao član istraživačkog tima iz Hrvatske u međunarodnom projektu „Uključenost djece u građanskim i kaznenim postupcima“, čiji je nositelj Agencija Europske unije za temeljna prava (European Union Agency for Fundamental Rights – FRA), a u Hrvatskoj ga provodi Hrvatski pravni centar te u hrvatskom projektu „Jačanje kapaciteta sustava socijalne skrbi za provođenje i praćenje mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti centra za socijalnu skrb“, koje za UNICEF i Ministarstvo socijalne politike i mladih provodi Studijski centar socijalnog rada i Društvo za psihološku pomoć. Projekti na kojima je ranije sudjelovala su „Višestruka viktimizacija u djetinjstvu, izloženost obitelji stresorima i rizici po psihosocijalnu prilagodbu adolescenata“ (2013.–2014.) te „Čimbenici rizika za razvoj internaliziranih i eksternaliziranih problema mladih iz perspektive adolescenata“ (2014.), koje je financiralo Sveučilište u Zagrebu, te „Djeca, mladi, obitelji i socijalni razvoj Hrvatske“ (2007.–2012.), koji je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Također je od 2009. do 2011. sudjelovala u izradi i evaluaciji programa „Prevencija nasilja u mladenačkim vezama“, Društva za psihološku pomoć iz Zagreba.
Od 2008. godine također kao vanjski suradnik radi u Modusu, Centru za djecu, mlade i obitelj Društva za psihološku pomoć, gdje vodi grupe u okviru programa poput „Kako da učenje ne bude mučenje“, „Taboo–preventivno-edukativni program s područja spolnosti namijenjen adolescentima“, „Psihosocijalni tretman maloljetnih počinitelja nasilja“ i drugih programa te je uključena u provedbu njihove evaluacije.
Kao njeno područje znanstvenog i stručnog interesa može se izdvojiti psihologija adolescencije, internaliziranih i eksternaliziranih problema djece i mladih, nasilje u intimnim vezama, vršnjačko i obiteljsko nasilje.
Nataša Jokić-Begić, prof. dr. sc.
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Zagreb
Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić rođena je 1. kolovoza 1964. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je psihologiju 1987. godine. Na istom je fakultetu magistrirala, a doktorat je stekla na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2000. godine. U zvanje docenta u polju psihologija, grana klinička i zdravstvena psihologija je izabrana 2001. godine, u zvanje izvanrednog profesora izabrana je 2006. godine, a u zvanje redovitog profesora 2011. godine. Na matičnom fakultetu voditeljica je više obaveznih i izbornih kolegija na diplomskom i poslijediplomskom studiju. Sudjeluje i u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pod njezinim mentorstvom obranjen je veći broj diplomskih, magistarskih, specijalističkih i doktorskih radova. Osmislila je novi Poslijediplomski specijalistički studij iz kliničke psihologije, kojega je voditelj i na kojem uspješno studira treća generacija studenata. Članica je Vijeća poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta. Članica je Povjerenstva za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu, te koordinatorica za studente s invaliditetom Filozofskog fakulteta. Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog udruženja za kognitivno-bihevioralne terapije (čija je potpredsjednica), Hrvatskog društva za neuroznanost, te Društva za kliničku genetiku Hrvatske. Predsjednica je Povjerenstva za vježbenike Hrvatske psihološke komore. Nacionalni je predstavnik u međunarodnom udruženju za istraživanje stresa i anksioznosti (Stress and Anxiety Research Society). Dobitnica je nagrade Hrvatske psihološke komore „Snježana Biga Friganović“ 2013. godine za značajan doprinos unapređenju statusa psihologa u društvu te razvoju i afirmaciji psihološke djelatnosti, te priznanja Hrvatskog psihološkog društva „Marulić: Fiat Psychologia” 2007. godine za osobito vrijedan doprinos razvitku i promicanju hrvatske primijenjene psihologije.
Ana Munivrana, psihologinja
Psihologinja, Forum za slobodu odgoja
Psihologinja, vodi program Razvoj osobnih i socijalnih kompetencija u Forumu za slobodu odgoja, u sklopu kojeg djeluje program školske medijacije „Možemo to riješiti“. Trenerica je medijacije i akreditirana izmiriteljica.
Nakon studija psihologije i volonterskog iskustva u Klinici za dječje bolesti te na Plavom i Hrabrom telefonu, stječe profesionalno iskustvo kao klinička dječja psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece. Dio radnog iskustva posvetila je području razvoja ljudskih potencijala s naglaskom na edukacijama u području odnosa i komunikacije. Vještine psihološkog savjetovanja i podrške stjecala je kroz četverogodišnju edukaciju iz Gestalt psihoterapije te kroz individualni rad s klijentima.
Od 2009. godine u Forumu za slobodu odgoja autorica je i voditeljica oko trideset projekata i stručnjakinja u područjima medijacije, školskih preventivnih programa te razvoja osobnih i socijalnih kompetencija. Ko-autorica je publikacija: Odgajam li dobro svoje dijete? (2004.); Od srca do srca: komunikacijski modeli kao alat u medijaciji (2014.); Knjiga dobrih ideja – školski projekti za razvoj mira i suradnje (2015.); Možemo to riješiti: razumijevanje i upravljanje sukobima (2017.); Pokreni promjenu! Mladi u svijetu različitosti (2017.) te Pokreni promjenu! 40 ideja za rad s mladima u području različitosti (2017.).
Bruna Profaca, doc.dr.sc.
Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba
Bruna Profaca rođena je1960. u Splitu . Diplomirala je 1983. na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 2002. magistrirala , a 2008. doktorirala te stekla akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja psihologije, znanstvene grane kliničea i zdravstvene psihologije. U znanstveno – nastavno zvanje naslovne docentice u području društvenih znanosti, znanstveno polje socijalne djelatnosti izabrana je 2017.
Prvih 17 godina svog radnog vijeka radila je kao predškolski psiholog u DV Bukovac u Zagrebu te je 2000. rješenjem Ministarstva prosvjete i sporta RH stekla zvanje stručnog suradnika psihologa – savjetnika. Tih godina sudjelovala je u realizaciji projekata Ministarstva prosvjete i športa i UNICEF-a: “Program psihosocijalne pomoći prognanoj i izbjegloj djeci, njihovim roditeljima i odgojiteljima koji s njima rade u DV i igraonicama prognaničkih naselja” i “Pomozimo im rasti – Psihološka pomoć i potpora odgojiteljima″. Bila je članica Tima za psihološke krizne intervencije, DPP Zagreb i edukator u projektu izobrazbe drugih stručnjaka za provođenje kriznih intervencija u zajednici u sustavu socijalne zaštite i obrazovanja.
Od 2002. godine zaposlena je u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, ustanovi koja je primarno usmjerena na rad s traumatiziranom djecom i njihovim obiteljima. Od 2003. do kraja 2017. u Poliklinici je obnašala i dužnost Voditeljice odjela dijagnostike i tretmana. Status kliničkog psihologa je stekla 2013. godine , priznat od strane Hrvatske psihološke komore. U Poliklinici, osim u kliničkom radu s djecom i obiteljima, sudjeluje i u realizaciji ostalih djelatnosti – u forenzičnoj djelatnosti, znanstveno-istraživačkom radu, edukaciji stručnjaka, publikacijskoj djelatnosti i podizanju javne svijesti vezano uz zaštitu djece i traumatizaciju djece i mladih. U kliničkom i istraživačkom radu u središtu interesa su joj područja stresa, traume i gubitaka u dječjoj i adolescentnoj dobi, roditeljstvo i roditeljski stres, tretmanski i savjetodavni rad s djecom i obiteljima, emocionalne teškoće tijekom odrastanja i dr.
Kao vanjska suradnica, sudjeluje u nastavi na više fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u edukacijama stručnjaka koji rade s djecom u sustavu zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja, pravosuđa i u civilnom sektoru i to i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Objavila je niz stručnih i znanstvenih radova, poglavlja u knjigama te izlagala na oko 40-ak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.
Godine 2003. dobila je nagradu Hrvatskog psihološkog društva „Marko Marulić“ za osobito vrijedan doprinos primijenjenoj psihologiji.
Milan Radovanović, specijalni pedagog, psihoterapeut
Defektološko savjetovalište Entera, Beograd
Milan Radovanović – specijalni pedagog rođen je 1978. godine u Zemunu. Defektološki fakultet Univerziteta u Beogradu završio je 2004. godine. 2005. godine je započeo rad u Specijalnoj bolnici za bolesti ovisnosti u Beogradu, da bi već iduće 2006. osnovao Defektološko savjetovalište Entera, gdje i danas radi na poziciji direktora i terapeuta. Za njegovo ime vezuje se početak proučavanja i tretiranja internet ovisnosti na ovim prostorima, kao i primjena specijalno pedagoške metode tretmana bolesti ovisnosti i poremećaja u ponašanju. Voditelj je tečajeva i seminara namijenjenih djeci i adolescentima i njihovim roditeljima. Završio je nekoliko treninga koji imaju primjenu u psiho-socijalnom radu. Bio je stalni suradnik tribina »Ženske večeri – na koje su muškarci pozvani«. Autor je većeg broja tekstova eminentnih časopisa i čest je gost televizijskih i radio emisija koje se bave psiho i socijalno patološkim pojavama i fenomenima. Autor je 4 edukativna priručnika. Trenutno je na doktorskim studijama za psihoterapiju. Živi i radi u Beogradu.
Igor Longo, prof.
Psiholog, realitetni psihoterapeut
Igor Longo je umirovljeni psiholog i psihoterapeut s četrdeset i dvije godine rada u struci. Desetljeća je uložio u rad s djecom i mladima, a suosnivač je i niza humanitarnih udruga. Posebnu je pažnju posvetio temama vršnjačke pomoći, odnosno brizi mladih za mlade. Licencirani je učitelj Instituta Williama Glassera – utemeljitelja realitetne terapije i teorije izbora. Napisao je nekoliko knjiga: Roditeljstvo se može učiti (Alinea, 2001.), Ja sam vršnjak pomagač! – priručnik za mlade vršnjake pomagače (Udruga MiRTa, 2001.), Razgovarati sa sobom (djelotvornije) (Udruga MiRTa, 2002.), O čemu razgovarati u obitelji? (Udruga MiRTa, 2003.), Znam što želim, Radna bilježnica za mlade – 3 knjige (Sretna knjiga, 2004.), Biti djetetu blizu – radna bilježnica za roditelje (Liga za borbu protiv narkomanije, 2005.), Povezani s djetetom (Alinea, 2010.). Održava radionice za mlade, roditelje i stručne djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova.
Udruga MoSt
UDRUGA MoSt je nevladina, nepolitička, neprofitabilna organizacija, osnovana 1995. godine, sa ciljem unaprjeđenja života djece, mladih, osoba koji žive u siromaštvu i beskućnica/ka. MoSt je aktivnostima usmjeren na provedbu lokalnih, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih strategija suzbijanja rizičnih ponašanja mladih, siromaštva i beskućništva i socijalne isključenosti.
NAŠA MISIJA:Udruga MoSt je nevladina organizacija sa sjedištem u Splitu, s lokalnim, regionalnim i nacionalnim djelovanjem koja na vrijednostima volonterskog rada, humanosti, solidarnosti, poštivanju različitosti i ljudskih prava pruža konkretnu pomoć potrebitima i podiže kvalitetu života djece, mladih i građana drugih dobnih kategorija.
NAŠA VIZIJA:
Širiti pozitivnu energiju i stvarati zajednicu u kojoj nema socijalno isključenih građana, koja njeguje aktivizam, humane odnose i pokazuje brigu za one kojima je pomoć potrebna.
Centar podrške za djecu i mlade
s problemima u ponašanju
Centar podrške za djecu i mlade s problemima u ponašanju obuhvaća programe selektivne i indicirane prevencije i tretmana problema u ponašanju djece i mladih.
POP PROGRAM
po svojim ciljevima i intervencijama pripada selektivnoj razini prevencije.
ZA KOGA?
Za djecu od 11-18 godina i njihove obitelji koje se nalaze u riziku i čiji su rizici za razvoj poremećaja veći od prosjeka (npr. samohrane obitelji, socijalno ugrožene obitelji, roditelji koji trebaju podršku u odgoju).
ŠTO?Individualno savjetovanje, grupno savjetovanje, različite vrste edukacija, informiranje, pomoć u učenju, kreativno provođenje slobodnog vremena.
Individualno i grupno savjetovanje provodi se s ciljem postizanja pozitivnih promjena u ponašanju pojedinca, pružanja podrške u kriznim trenucima u odrastanju i odgoju te unapređenja obiteljskih odnosa.
Edukacije za roditelje i djecu odnose se na različite vrste specifičnih edukacija kao što su: treninzi socijalnih vještina, treninzi roditeljskih vještina, edukacije o pozitivnom roditeljstvu, edukacije o nasilju, te drugim specifičnim temama koje su značajne za djecu, roditelje i obitelji uopće.
Informiranje roditelja i djece o njihovim pravima, obvezama, drugim mjestima na kojima mogu dobiti specifičnu vrstu pomoći (socijalne, pravne i sl.)
Pomoć u učenju pruža se kako bi se pomoglo djeci u savladavanju školskog gradiva, kako bi ih se poučilo metodama učenja te doprinijelo njihovom školskom uspjehu i samopouzdanju.
Kreativno provođenje slobodnog vremena odnosi se na različite sadržaje, igre, radionice i druženje kako bi se djeci ponudilo kvalitetno i kreativno provođenje slobodnog vremena. Najčešći sadržaji koji se realiziraju su: igranje društvenih igara, stolnog tenisa, stolnog nogometa, likovna radionica, kreativna radionica, informatička, sportska i još mnoge druge sukladno željama i potrebama djece.
GDJE I KADA?Gore navedene aktivnosti provode se na adresi Gundulićeva 52, Split. Bilo bi poželjno svoj dolazak najaviti telefonom 021 483 680 ili na e-mail: info@most.hr. Prostor je suvremen, prostran, ima više prostorija za učenje i razgovore, kuhinju, dvoranu za predavanja/radionice ili druženje i još puno toga što doprinosi da se ljudi u njemu osjećaju opušteno i ugodno.
Sve aktivnosti provode se od ponedjeljka do petka u dvije smjene.
TKO GA PROVODI?Većinu aktivnosti provode djelatnici udruge uz pomoć volontera, mladih pomagača koji se uključuju u pomoć u učenju i kreativno provođenje slobodnog vremena. Mladi volonteri uglavnom su studenti koji se educiraju i superviziraju za rad s djecom s problemima u ponašanju, te njihove aktivnosti planira educirani koordinator/ica volontera.
Aktivnosti stručne pomoći provode stručnjaci udruge (psiholozi, socijalni pedagozi, pedagozi) koji dulji niz godina rade na ovom području te imaju niz dodatnih edukacija iz područja kognitivno- bihevioralnih terapija, integrativne gestalt i realitetne psihoterapije.
POP+ PROGRAM
po svojim ciljevima i intervencijama spada u indiciranu razinu prevencije.
ZA KOGA?
Za djecu od 11- 18 godina i njihove obitelji koje već manifestiraju određena rizična ponašanja, kao npr. izostaju iz škole, imaju loš školski uspjeh, u sukobu su s roditeljima, vršnjacima, iznimno su povučeni, počinili su prekršaj, prvo kazneno djelo.
ŠTO?Aktivnosti POP+ programa slične su aktivnostima POP programa, ali su intenzivnije, više strukturirane, više usmjerene ka specifičnim problemima pojedinca i njegove okoline.
Individualno i grupno savjetovanje provodi se s ciljem postizanja pozitivnih promjena u ponašanju pojedinca, pružanja podrške u kriznim trenucima u odrastanju i odgoju te unapređenja obiteljskih odnosa. Individualno savjetovanje organizira se na tjednoj bazi, rad je intenzivan, fokusiran na prevenciju recidiva i postizanje pozitivnih promjena. Grupni rad je strukturiran, sastoji se od 10 radionica, koje se odvijaju dva puta mjesečno. Radionice se baziraju na principima integrativne gestalt psihoterapije i kognitivno-bihevioralnih terapija te se usmjeravaju na samosvijest, osobne granice, osvještavanje emocija, promjena negativnih automatskih misli, pozitivne promjene u ponašanju, odgovorno donošenje odluka. Tijekom trajanja procesa primjenjuju se psihologijski testovi i to u dvije vremenske točke na početku i na kraju procesa kako bi se mjerile promjene kod pojedinaca.
Edukacije za roditelje i djecu odnose se na različite vrste specifičnih edukacija kao što su: treninzi socijalnih vještina, treninzi roditeljskih vještina, edukacije o pozitivnom roditeljstvu, edukacije o nasilju, te drugim specifičnim temama koje su značajne za djecu, roditelje i obitelji uopće.
Informiranje roditelja i djece o njihovim pravima, obvezama, drugim mjestima na kojima mogu dobiti specifičnu vrstu pomoći (socijalne, pravne i sl.)
Pomoć u učenju pruža se kako bi se pomoglo djeci u savladavanju školskog gradiva, kako bi ih se poučilo metodama učenja te doprinijelo njihovom školskom uspjehu i samopouzdanju. S obzirom na složenost problema pojedinca, pomoć u savladavanju školskog gradiva organizira se individualno s educiranim volonterom.
GDJE I KADA?Gore navedene aktivnosti provode se na adresi Gundulićeva 52, Split. Bilo bi poželjno svoj dolazak najaviti telefonom 021 483 680 ili na e-mail: info@most.hr. Prostor je suvremen, prostran, ima više prostorija za učenje i razgovore, kuhinju, dvoranu za predavanja/radionice ili druženje i još puno toga što doprinosi da se korisnici u njemu osjećaju opušteno i ugodno.
Sve aktivnosti provode se od ponedjeljka do petka u dvije smjene.
TKO GA PROVODI?Većinu aktivnosti provode djelatnici udruge uz pomoć volontera, mladih pomagača koji se uključuju u pomoć u učenju. Mladi volonteri uglavnom su studenti koji se educiraju i superviziraju za rad s djecom s problemima u ponašanju, te njihove aktivnosti planira educirani koordinator/ica volontera.
Aktivnosti stručne pomoći provode stručnjaci udruge (psiholozi, socijalni pedagozi, pedagozi) koji dulji niz godina rade na ovom području te imaju niz dodatnih edukacija iz područja kognitivno- bihevioralnih terapija, integrativne gestalt i realitetne psihoterapije.
POST PROGRAM
oblik je postinstitucionalne podrške za mlade
ZA KOGA?
Za mlade od 18 do 30 godina koji izlaze ili su već izašli iz ustanova socijalne skrbi ili penalnih ustanova. Ova populacija mladih u posebnom je riziku od socijalne isključenosti, recidiva kaznenog djela te zahtijeva posebnu skrb i brigu. Ovaj program oblik je postinstitucionalne podrške čiji je cilj smanjenje socijalne isključenosti specifične populacije mladih te u tom smislu nudi niz osnažujućih i podržavajućih aktivnosti.
ŠTO? Intervencije podrške koje se poduzimaju usmjerene su na pojedinca i njegove specifične probleme s kojima se suočava pri ulasku u samostalan život.
Individualno savjetovanje provodi se s ciljem postizanja pozitivnih promjena u ponašanju pojedinca, pružanja podrške u kriznim trenucima pri ulasku u samostalan život. Mladi koji su na korak do izlaska iz različitih ustanova socijalne skrbi ili su već napustili neke od ustanova u kojima su boravili često se suočavaju sa stigmom koja ih prati kod pokušaja završavanja škole ili zapošljavanja. Anksioznost koja je prisutna kod njih zbog svakodnevne neizvjesnosti s kojom su suočeni na taj način dodatno se pojačava što često dovodi do recidiva jer zapravo nemaju znanja ni vještine, a ni potrebnu podršku da bi napravili adekvatne i socijalno prihvatljive promjene u ponašanju. Stoga je nužan, intenzivan, individualan pristup koji se organizira na tjednoj bazi.
Informiranje mladih koje se odnosi na sve specifične informacije koje su mladoj osobi potrebne da bi adekvatno funkcionirala i ostvarila svoja prava.
Edukacija mladih uključuje različite radionice kao što su pisanje životopisa, molbi za posao, kako pretraživati internet pri pronalasku posla, kako kontaktirati poslodavca, kako izraditi osobnu iskaznicu, kako pronaći stan i sl. Edukacija uključuje, osim teorijskog djela, i izrazito individualiziran pristup pri kojem se s mladom osobom odlazi na sve potrebne lokacije ukoliko se za tim pokaže potreba. Mladi uključeni u Program u mogućnosti su u potpunosti koristiti svu potrebnu infrastrukturu Udruge.
GDJE I KADA?Gore navedene aktivnosti provode se na adresi Gundulićeva 52, Split. Bilo bi poželjno svoj dolazak najaviti telefonom 021 483 680 ili na e-mail: info@most.hr. Prostor je suvremen, prostran, ima više prostorija za učenje i razgovore, kuhinju, dvoranu za predavanja/radionice ili druženje i još puno toga što doprinosi da se korisnici u njemu osjećaju opušteno i ugodno.
Aktivnosti se uvijek provode uz prethodni dogovor!
TKO GA PROVODI?Provode ga stručnjaci udruge (psiholozi, socijalni pedagozi, pedagozi) koji dulji niz godina rade na ovom području te imaju niz dodatnih edukacija iz područja kognitivno- bihevioralnih terapija, integrativne gestalt i realitetne psihoterapije.
